Sudjelovanje na Okruglom stolu "Značaj šuma i aktivnosti za prevenciju šumskih požara“

Članovi eko udruge "Vilino polje" sudjelovali su na Okruglom stolu „Značaj šuma i aktivnosti za prevenciju šumskih požara“.

Uprava za civilnu zaštitu i vatrogastvo Hercegovačko – neretvanske županije partner je u projektu „Holistički model integralne zaštite od šumskih požara – HOLISTIC“, u okviru „Adriatic IPA CBC Programa 2007 – 2013. god.“ i aktivno učestvuje u implementaciji projekta. U projekt je uključeno 20 partnera iz osam zemalja (Italija, Slovenija, Hrvatska, Albanija, Grčka, Crna Gora, Srbija i BiH).

Projekt „HOLISTIC“ usredotočen je na prevenciju i ublažavanje šteta od prirodnih i drugih nesreća, s posebnim naglaskom na rizike od požara.

U okviru navedenog projekta u Hotelu Mostar održan je Okrugli stol na temu „ Značaj šuma i aktivnosti za prevenciju šumskih požara“.

 Nakon uvodnih pozdrava, Ravnatelj Uprave za civilnu zaštitu i vatrogastvo HNŽ te ujedno i  projekt menadžer projekta „Holistic“ upoznao je  sudionike sa samim tokom projekta, kao i značajem samih sredstava koja će implementirati kroz ovaj projekt u našu županiju.

Na okruglom stolu svoja izlaganja na temu „ Značaj šuma i aktivnosti za prevenciju šumskih požara“ su imali i gospodin Nesib Mutapčija i Igor Marković iz  Uprave za šume pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-e.

Read More

Otvoren foto natječaj „Prirodne ljepote zavičaja", pročitajte pravila

Želimo vidjeti Hercegovinu kroz Vaš objektiv; ispričajte nam priču kroz fotografiju i prikažite lice Hercegovine koje želite da svi drugi vide.

Za sve ljubitelje fotografije za Vas i ove godine imamo primamljiv zadatak. Ovogodišnja tema je Hercegovina. Što to mi želimo od Vas? Želimo vidjeti umjetnost na djelu. Okrenite se oko sebe i pogledajte svoje mjesto, znamenitosti, trenutke... drugim očima. Što ga obilježava u današnje vrijeme? Ljepote pejzaža građevina... lijepe nam Hercegovine već ste sigurno zabilježili svojim fotoaparatima. Ali što je s onom malo manje lijepom stranom naš Hercegovine.

Voljeli bi vidjeti stvarnu Hercegovinu. A što je to stvarno? Stvarne su situacije, ljudi i njihovi životi, prirodne ljepote. Ove godine bi voljeli da nam prikažete uz prirodne ljepote i socijalnu dimenziju Hercegovine. Pošaljite snažnu poruku svojim fotografijama i senzibilizirate javnost. Sigurni smo da će vaša kreativnost i dobro oko otkriti takve priče.

Radujemo se vašim uradcima koje vas molimo da nam pošaljete do 15.srpnja 2016. na e-mail: goranci.online@gmail.com s naslovom „Za foto natječaj“. Najbolje fotografije odabrati će stručni žiri Goranci online, Eko udruge Vilino polje i Foto studio Rezo te će biti objavljene na izložbi 31. srpnja, a autori dobiti vrijedne nagrade na samom festivalu.

Napominjemo, da obratite pozornost na veličinu fotografije, dok budete čitali pravila foto natječaja „Prirodne ljepote zavičaja“

Pravila foto natječaja:

U sklopu Kulturnog ljeta župe Goranci raspisujemo natječaj „Prirodne ljepote zavičaja" - Hercegovina. Biramo najbolje fotografije i najboljeg fotografa natječaja.

Ukratko o foto natječaju
Natječaj će se provoditi putem našeg portala www.goranci.blogspot.ba i Facebook stranice Goranci online (fb.com/gorancionline).

Za razliku od prošlih godina, mjesta fotografije trebaju obuhvaćati mjesta Hercegovine. Na natječaju mogu sudjelovati svi ljubitelji fotografije, amateri i profesionalci, koji u periodu od 1. srpnja do 15. srpnja 2016. godine pošalju vlastite autorske fotografije na temu foto natječaja. Biraju se najbolje fotografije i najbolji fotograf.

Nakon završetka Natječaja biti će postavljena izložba najboljih 20 fotografija koje su sudjelovale na natječaju.

Što želimo postići
Želimo potaknuti sve ljude dobre volje da uhvate trenutak, da fotografiraju i uočavaju detalje prirodnih ljepota, da dožive prirodu i dokumentiraju trenutke u vremenu.

Tko može sudjelovati?
Na natječaju mogu sudjelovati sve fizičke osobe. Svaki sudionik ima pravo poslati maksimalno dvije (2) autorske fotografije.

Pri svakom slanju fotografija korisnik je dužan ostaviti svoje točne osobne podatke (ime i prezime, adresu, e-mail, broj telefona/mobitela) i mjesto gdje je fotografija uslikana. Podaci podliježu strogoj diskreciji i oni su potrebni kako bi organizator mogao kontaktirati pobjednike pri preuzimanju nagrada, te ukoliko to korisnik ne napravi organizator ne snosi nikakvu odgovornost i nagrada se dodjeljuje autoru sljedeće najbolje fotografije.

Fotografije koje su uspješno pošalju mogu biti objavljene nakon autorizacije na Facebook stranici Goranci online, s imenom i prezimenom autora/autorice fotografije i datumom prijema fotografije na natječaj. Nakon što se fotografije pošalju na natječaj, organizator polaže potpuno pravo nad njima i može ih koristiti za promociju.

Sustav glasanja i odabir nagrađenih fotografija i fotografa
Dvadeset (20) najbolje rangiranih fotografija prema žiriju foto studio Rezo iz Mostara bit će izloženo u Gorancima 31. srpnja, gdje će se dodijeliti nagrada najboljim fotografima.

Sudionici natječaja slanjem fotografija prihvaćaju javne objave osobnih podataka (ime i prezime) za potrebe priređivanja Natječaja.

Autorske fotografije, obrada fotografija, odgovornost organizatora
Fotografije mogu biti dodatno obrađene u programima za obradu fotografija samo u okviru dorade svjetline, oštrine, kontrasta i saturacije. Veće manipulacije na fotografijama nisu dopuštene (hdr, kolaž i slično…). Ako prosudbeno povjerenstvo zaključi da je s fotografijom manipulirano više od dozvoljenog, ista neće biti uvrštena u Natječaj te korisnik nema pravo na žalbu.

U slučaju da korisnik iz bilo kojeg razloga neuspješno pošalje fotografiju i fotografija nije vidljiva, fotografija neće biti uvrštena u Natječaj i organizator ne snosi krivicu za to.

Fotografije za koje organizator bude smatrao da su neprimjerenog sadržaja, koje su uvredljive, zadiru u nečiju privatnost, potiču na netrpeljivost ili da fotografija nije vezana uz temu u kojoj je prijavljena, neće biti uvrštene u foto natječaj.

Natjecatelj smije na natječaj poslati samo rad na koji isključivo on ima autorsko pravo. U slučaju nepoštivanja ove točke Pravila foto natječaja, Organizator foto natječaja „Prirodne ljepote zavičaja - Hercegovina“ neće snosi nikakvu materijalnu ili moralnu odgovornost i ne odgovara za eventualno nastale gubitke, štetu, trošak ili izdatak bilo koje vrste koji bi izravno ili neizravno proizlazili objavljivanjem pristiglih fotografija.

U slučaju da zbog povrede autorskog prava trećih osoba Organizator ipak bude obvezan na isplatu bilo kakve novčane naknade, natjecatelj koji je na natječaj poslao rad na kojem nema isključivo autorsko pravo bit će obvezan nadoknaditi Organizatoru isplaćeni iznos.

Autori čije su fotografije odabrane za izložbu, dopuštaju organizatoru natječaja i sponzorima nagrada, korištenje fotografija u promotivne svrhe, bez naknade i zaključno sa zadnjim danom dostave fotografija od 15. lipnja.

Odabir fotografija za izložbu
Organizator Goranci online i Eko udruga Vilino polje, sponzori, te stručni žiri među prijavljenim fotografijama biraju one koje će biti izložene na Izložbi. Izložba fotografija bit će javna i bez naknade će se moći pogledati.

Preuzimanje nagrade
Organizatori će izabrati prvo, a publika drugo mjesto, a uručenje nagrada bit će na dan izložbe.

Preuzimanjem nagrade prestaju sve daljnje obaveze organizatora Natječaja prema pobjednicima.

Slanje fotografija i dimenzije
Fotografije moraju minimalno biti u dimenzijama 2433 x 3638 piksela (20 x 30 cm) i šalju se na mail goranci.online@gmail.com.

Slanjem fotografija na nagradni foto natječaj, sudionici prihvaćaju sve navedene uvjete određene Pravilima nagradnog foto natječaja.

Prigovor na odluku povjerenstva za odabir nagrađenih fotografija i provedbu Natječaja nije moguć.

Natječaj se može prekinuti samo u slučaju da se ne pošalje dovoljan broj fotografija ili nastupe okolnosti za koje priređivač nije odgovoran, odnosno koje nije mogao spriječiti, otkloniti ili izbjeći.

Sudionici će o prekidu Natječaja biti obavješteni putem svih kanala portala Goranci online te će bit obaviješteni putem elektroničke pošte koju su poslali prilikom prijave.

Popis nagrada bit će objavljeni u narednom vremenu.

Pravilnik stupa na snagu datumom objave na portalu Goranci online - 29. lipnja 2016.

Read More

Postavljanje eko ploča

Članovi Eko udruge Vilino polje na području župe Goranci napravili su ekološku akciju: čišćenja otpada i postavljanja eko-ploča sa natpisom "Molimo vas, ne bacajte smeće!".
Lijepo poslijepodne članovi udruge su iskoristili za još jednu ekološku akciju. Ženski dio ekipe bio je zadužen za čišćenje otpada po putu, dok je muški dio ekipe bio zadužen za kopanje, betoniranje i utvrđivanje ploča. Ukupno šest pločica, postavljeno je na sljedećim mjestima: na Putu spasa, Stećcima, Babaljci, Bogodolu, prema Bilima i Vrdima.

Iz ekoloških akcija rodila se ideja o postavljanju tabla koje bi sve posjetitelje podsjetile na očuvanje okoliša. Upamtimo, čovjek pripada prirodi, a ne priroda čovjeku.
                                     

Read More

Akcija čišćenja smeća

U srijedu, 13. travnja, članovi Eko udruge Vilino polje organiziraju čišćenje pojedinih lokacija u župi Goranci. Pozivaju se svi zainteresirani da nam se pridruže.
Polazak u 17h Pod Jelom.

Za više informacija kontaktirajte nas na mail vilinopolje@gmail.com ili na facebook stranici.

Read More

PROMOCIJA GEOLOŠKOG NASLIJEĐA ČVRSNICE, ČABULJE I PRENJA

UVOD

Promocija geološkog naslijedja nekog područja treba da se zasniva na slijedećem:

13. 06. 1991. Internacionalna deklaracija o poštovanju prošlosti Zemlje

“Baš kao i staro drvo koje sadrži sve zapise o svom rastu i životu i Zemlja zadržava sjećanje o svojoj prošlosti. Zapise sadržava u svojoj dubini i površini, stijenama i krajolicima, zapise koji mogu biti čitani. Mi smo uvijek bili svjesni o potrebi da sačuvamo naša sjećanja, to jest naše kulturno naslijedje. Sada je došlo vrijeme da zaštitimo naše prirodno naslijedje. Prošlost Zemlje nije ništa manje važna od prošlosti čovjeka. Sada je vrijeme za nas da naučimo zaštititi i da čineći to, naučimo o prošlosti Zemlje, čitamo tu knjigu napisanu prije našeg postanka, to je naše prirodno geološko naslijedje. Mi i Zemlja dijelimo zajedničko naslijedje. Mi i vlade država treba da smo kustosi ovog naslijedja. Uvijek svaki čovjek treba znati da najmanje pustošenje i sakaćenje uništava i vodi nepovratnom gubitku. Bilo koja forma razvitka treba poštovati jedinstvenost ovog naslijedja”.

1995. Deklaracija o geonaslijedju

U sistematizaciji i inventarizaciji objekata našeg prirodnog naslijedja planine Čabulja, Čvrsnica i Prenj, treba da zauzmu značajno mjesto jer ispunjavaju kriterijume geonaslijedja koji su dati u deklaraciji o geonaslijedju, u kojoj se kaže slijedeće: »Geonaslijedje čine sve geološke, geomorfološke, pedološke i posebne arheološke vrijednosti nastale u toku formiranja litosfere, njenog morfološkog uobličavanja i medjuzavisnosti prirode i ljudskih kultura, koje zbog izuzetnog naučnog i kulturnog značaja, kao dio jedinstvenog geo-naslijedja, odnosno svijeta, moraju biti posebna briga svih društvenih faktora«

1999. Geopark

Kao proširenje nacionalnih i internacionalnih inicijativa za konzervaciju prirode UNESCO je pokrenuoprogram Geoparkovi što je postalo prepoznatljiva etiketa i sinonim zaštite okolice i razvoja. Geopark je zaštićeno područje s crtama posebnog geološkog značaja, rariteta ili ljepote. Ove crte su reprezentativne u regionalnoj geološkoj historiji, dogadjajima i procesima. Osim za naučna istraživanja i široku edukaciju o okolišu, geoparkovi mogu dati veliki potencijal za lokalni ekonomski razvoj.

RASPRAVA

Naprijed navedeno treba da nam bude poruka za jedno otrežnjenje da proširimo naše postojeće inicijative za zašititu i konzervaciju našeg prirodnog naslijedja kao što je područje Čvrsnice, Čabulje i Prenja. To mjesto sadrži jednu geološku bitnost, posebnog naučnog značaja, rariteta i ljepote koji su rerpezentativni za šire područje i za geološku historiju, dogadjaje ili procese. Područje ovih planina pripada karbonatnoj platformi Dinarida, te ima veoma interesantnu geologiju koja predstavlja izuzetnu mogućnost treninga za naučnike, učitelje, učenike i istraživače iz cijelog svijeta, što može služiti i povećanju lokalnog samoodrživog ekonomskog razvoja kroz okolišni “prijateljski geoturizam”. Došlo je vrijeme da povećamo razumijevanje historije stvaranja prirodnog naslijedja i da pažljivo sagledamo naše sadašnje postupke, jer ako ne sačuvamo naša blaga geološkog okoliša kao što je područje ovih planina, dijelovi ove prirodne zaostavštine biti će nepovratno izgubljeni. Potreba za konzervacijom prirodnih resursa i biodiverziteta je postala veoma jasna. Medjutim, mnogima

je manje jasno da je konzervacija geološkog naslijedja isto tako važna. Predstava da je geološko naslijedje (geološki zapis) čvrsto, manje osjetljivo na destrukciju i da nema prijetnji nije istinita. Stijene, minerali, fosili, tla i reljef su rezultat i zapis evolucije naše planete, i oni su nerazdvojni dio prirode. Distribucija struktura, biljaka i životinja zavisi ne samo od klime, već i od geologije i reljefa. Iako su veoma važan dio prirodnog svijeta, geologija i reljef su imali veliki uticaj na društvo i civilizaciju i nastavljaju da ga imaju. Naše korištenje zemlje za poljoprivredu, šumarstvo, rudarstvo, pravljenje domova i gradova je prisno povezano sa stijenama, tlom i reljefom. Čak više: resursi kao što su ugalj, naft a, plin i metali su igrali i još igraju važnu ulogu u tehnološkom industrijskom i ekonomskom razvoju.

Glavni ciljevi promocije geološkog naslijedja su korištenje geoloških mjesta u edukaciji javnosti i učenje u geološkim naukama i okolišnom gradivu, njihov potencijal kao alat u osiguranju održivog razvoja i konzervacija geološkog naslijedja za buduće generacije. Mjesta geološkog naslijedja, pravilno korištena, mogu generisati zapošljavanje i nove ekonomske aktivnosti poznate pod imenom geoturizam. Izrada jedne podloge za promociju geološkog naslijedja treba da sadrži školski pristup: veza geologijabiologija-kultura-ekonomija.

ČVRSNICA, ČABULJA I PRENJ

«Sa visine sedla Makljen, puca vidik na novi svijet. Ovamo Bosna, tamo Hercegovina. Iza naših ledja, šumom pokrivena zemlja, sa svojim kupolastim brdskim oblicima; pred nama, do neba visoki, zupčasti grebeni ogoljelog krečnjačkog gorja. Ova promjena scenarija iznenadjuje, te se ne možemo nagledati divne pokrajinske slike, koja se u lijepom

razvoju prostire ispred očiju, koje se dive. Jedan red gorskih orijaša: s lijeva Bjelašnica i Visočica, u sredini Prenj i Čvrsnica, s desne Vran i Ljubuša, stvara cijeli južni horiznot, pun stijena, litica i strmih provalija, te se ujedinjuje u planinsku panoramu od vanredne ljepote. Naročito početkom ljeta, kada na vrhovima i izmedju golih masa stijena, još vise sjajnobijeli sniježni zastori i kada efekti osvjetljenja djeluju mnogo promjenljivije, tada se naše hercegovačke alpe mogu uvijek takmičiti sa mnogim čuvenim

predjelima Evrope» Čvrsnica je predstavljena skupom nekoliko visoravni i grebena koji su rastavljeni dubokim dolinama. Visoravni su Plasa s Muharnicom i Mala Čvrsnica izmedju kojih se nalazi Vilinac i Velika Čvrsnica. Plasa sa Muharnicom je visoravan omedjena sa strmim odsjecima kanjona Dive Grabovice i Doljanke. Sjeverni odsjek (dolina Doljanke). Cijelu površinu Plase izgradjuju mezozojski karbonati. Južni odsjek (Diva Grabovica) dubine 2050 m od ušća u rijeku Neretvu. Plasa je dobila ime po svom masivnom obliku

i zaravnjenosti, predstavlja zatalasanu zaravan za dosta vrtača. Vilinac (2120 m) predstavlja vijenac sa mnogim zupčastim vrhovima, izmedju kojih se nalaze kratke uvale. Velika Čvrsnica ima dva izražena paralelna grebena: Ploča (2226 m) i Jelenak (2170 m). Izmedju ova dva grebena je prostrana karstna zaravan sa tipičnim krastnim fenomenima. Čabulja čini južnu stranu kanjona rijeke Drežanke sa najvišim vrhom 1743 m. Prenj je prostrana visoravan na kojoj se izdiže glavni greben. Omedjen je dolinom Neretve (na zapadu neretvanski rasjed a na sjeveroistočnoj sa rasjedom Konjic-Glavatičevo. Prenj je podijeljen na dva dijela: viši jugozapadni i niži sjeveroistočni. Jugozapadni dio, najviši greben, čine Kamenac, Vjetrena Brda, Lupoglav (2102 m), Herać i Galić. Sjeveroistočni dio se sastoji od zaravni sa vrhom Osobac (2030 m) i grebenom Velike Kape (2004 m).

Geološko naslijedje

Navedene planine pripadaju dinarskoj karbonatnoj platformi, koja predstavlja plitkovodno područje u kojem se dugotrajno (kroz više geoloških perioda) održavaju stabilni uslovi za taloženje karbonatnih sedimenata debljine od nekoliko stotina do nekoliko hiljada metara. Na našim planinama to je period od 150 miliona godina. Područje Čvrsnice, Čabulje i Prenja pripada Vanjskim Dinaridima. Vanjski Dinaridi su tipični predstavnik karstnog područja sa kompletnim razvojem mezozojskih karbonatnih sekvenci bez ili sa slabom vegetacijom. Iz tih razloga na ovim terenima je moguće raditi geološke karte visokog kvaliteta. Ove karte pokazuju da se Dinaridi karakterišu očoglednim nabornim i navlačnim strukturama što se može vidjeti u kanjonu rijeke Neretve koja razdvaja Čvrsnicu i Čabulju od Prenja (slika 2). Ovdje su velike tektonske jedinice su urbane u pravcu sjeverozapad-jugoistok sa vergencama prema jugozapadu. Geološki profi l duž Neretve počinje sa tektonskom jedinicom Prenj Čvrsnica preko koje je navučena tektonska jedinica Konjic-Blačina. Tektonska jedinica Prenj Čvrsnica je presječena u centralnom dijelu neretvanskim rasjedom. Tektonska jedinica Prenj-Čvrsnica je navučena preko tektonske jedinice Čabulja- Velež. Čeoni dio ove navlake pruža se dolinom rijeke Drežanke i predstavlja dio velike značajne navlake Glamoč-Drežnica-Gacko.

U geološku gradju ovih planina uključene su permske, trijaske, jurske i kredne naslage.

Permske naslage su predstavljene pješčarima, glincima, alevrolitima i evaporitima. Trijaski sedimenti su predstavljeni: a)skitskim pješčarima, glincima i pjeskovitim krečnjacima; b)kampilskim laporovitim krečnjacima; c)anizijskim brečastim krečnjacima i dolomitima; d)ladinskim fosilonosnim krečnjacima i dolomitima sa tufovima i rožnacima; e)gornjotrijaskim krečnjacima i dolomitima. Na ovom području razvijena je kompletna jura karbonatne platforme

Perm U permu veliki dio evropskog kopna, nalazi se u zoni žarke i suhe klime pustinje, a u predgorjima se javljaju tereni koji su povremeno potapani. Za ovaj period su karakteristični klastično-evaporitski sedimenti koji su imali važnu ulogu kao skliska i pogodna podloga ubiranja i navlačenja u Dinaridima. Otkriveni su u dolini rijeke Doljanke (sjeverni obod Čvrsnice). Oni su bitni i za utvrdjivanje oblika deformacija kako prije tako i poslije djelovanja tektonskih sila.

Donji trijas otkriven je u širem području, sjeveroistočno od Čvrsnice i Prenja. Karakterišu ga klastiti sa školjkašima Claraia i Myophorya.

Srednji trijas Depoziciona sredina u Vanjskim Dinaridima srednjeg trijasa, karakteriše se taloženjem karbonatnih stijena u aniziku i ladiniku. Veliki prekid u taloženje dešava se na granici anizijsko-ladinskog kata. Sinsedimentni ekstenzivni tektonski pokreti doveli su do diferencijalnog izdizanja i slijeganja karbonatne platforme u aniziku. U kanjonu Drežnice, na površini su otkrivene ladinske naslage na potezu od sela Striževa do Perutca. Ladinik počinje sa glincima i rožnacima crvenkasto-žućkaste boje sa malim kuglastim školjkašem Avicula. Slijede laporci i kvrgavi krečnjaci sa tufovima andezitskog sastava (50 m), pa tamnosivi krečnjaci (250 m) sa školjkašima gornjeg ladinika (Daonella, Posidonia).

Gornji trijas Nakon perioda subarealnog ogoljenja i taloženja kontinentalnih klastita i boksita u karnijskom katu, nastavljeno je taloženje karbonata. Stvaraju se širokorasprostranjena facijalna područja dolomita ograničene intertajdalne platforme.

Gornji trijas počinje (najniži dijelovi kanjona Drežnice) sivim do crnim bituminoznim dolomitima bez fosila koji približno pripadaju kordevolskom potkatu karničkog kata. Slijede šareni laporci i dolomiti (60 m), pa sivi dolomiti (110 m) sa sferičnim kolonijama modrozelenih algi (Sphaerocodium). Na njih

se nadovezuju krečnjaci sa školjkašem Megalodon i debela svita dolomita što sve ide u dva preostala kata gornjeg trijasa (norik i ret).

Donja jura Stvaranje karbonata u periodu rane jure na karbonatnoj platformi započinje taloženjem dolomita ograničene platforme slični onima iz norika i reta. U području Drežnice ove naslage razvijene su na desnoj obali rijeke Drežanke. Taložene su kontinuirano na gornjotrijaske dolomite. Počinju sa taloženjem dolomita, zbog čega je granica sa gornjim trijasem često nejasna, dalje slijede tamnosivi do crni bituminozni krečnjaci debljine oko 90 m. Krečnjaci sadrže tanje proslojke škriljavih lapora debljine 15 cm. U stubu dalje slijede debelo uslojeni do bankoviti krečnjaci sa litiotisima. Ovi krečnjaci se javljaju u tri različita horizonta. Donji sloj je debljine 3-4 m. Utvrdjen je na više mjesta pa se predpostavlja da ima kontinuitet u svom razvoju. Preko ovog horizonta slijede sivi i tamnosivi krečnjaci sa jednim slojem koji sadrži litiotise. Ovaj sloj je debeo 1 m, a cijeli paket oko 20 m. Iznad sloja sa litiotisima na oko 5-6 m nalazi se treći horizont debljine 1-2 m. Na ovim slojevima su istaloženi sivi ili smedji dobro uslojeni krečnjaci bez uočljivih fosila. Gornja granica lijaskih sedimenata je nejasna i postoji postupni prelaz u krečnjake i dolomite dogera. Debljina lijaskih sedimenata je oko 300 m. U donjojurskim sedimentima primijećene su lagunske facije, koje indiciraju uslove povoljne za taloženje matičnih stijena.

Srednja jura Karbonatna platforma se stabilizovala u periodu srednje jure. Nastavljeno slijeganje je rezultiralo taloženjem subtajdalnih isplačnih stijena u lagunama unutrašnje karbonatne platforme.

Naslage dogera pružaju se kao i lijaske čitavom dužinom desne obale Drežanke. Izgradjuju vrlo strmu sjevernu stranu planine Čabulje, odnosno južno krilo antiklinale Drežnica. Predstavljene su dobro uslojenim smedjim krečnjacima sa manjim ulošcima dolomita. Debljina im je oko 250 m.

Gornja jura Tokom kasne jure, platforma Dinarida se razvila u ivični šelf (platforma u moru) gdje se stvaraju lagunski krečnjaci i dolomiti koji sadrže alge Clypeine kao i izasprudne lagunske facije sa kladokoropsisima.

Gornjojurske naslage se kontinuirano talože na sedimente srednje jure. Predstavljene su, oksford-kimeridž, svijetlosivim dobro uslojenim krečnjacima i dolomitima. Sadrže bogatu faunu kladokoropsisa, algi, foraminifera i briozoa. Debljine su oko 250 m. Preko ovih naslaga slijede kimeridž-portland naslage predstavljene krečnjacima i dolomitima sa klipeinama.

Debljine su oko 300 m.

Donja kreda Taloženje karbonata se nastavlja uz kratki prekid (boksit i breče) što je vezano za tektonsku aktivnost.

Donja kreda karbonatne platforme počinje dolomitima sa sitnim nerineidima, tintinidima, foraminiferama (Cuneolina) i karbonatnim algama (Salpingoporela, Munieria). Gornji dio donje krede zastupljen je uslojenim krečnjacima sa umecima dolomita koji ponegdje sadrže puževe (Nerinea) i pahiodontne školjkaše (Requienia, Toucasia), a prvenstveno foraminifere (Cuneolina, Orbitolina) te karbonatne alge (Salpingoporella, Munieria, Cylindroporella) a u nekim slojevima i plodove haracejskih algi što ukazuje na osladjivanje mora.

Gornja kreda Sa nastupom gornje krede prostrana područja Vanjskih Dinarida i neki dijelovi Središnjih Dinarida pretvorena su u veoma plitko more udaljeno od kopna i zato sa čistim karbonatnim dnom, bez terigenih primjesa. Veliki dio profi la zauzimaju rudistni krečnjaci taloženi na grebenima sa priraslim ljušturama ili pseudogrebenima, podvodnim nagomilavanjima ljuštura uginulih organizama.

Gornjokredne naslage otkrivene su na lijevoj obali Drežanke gdje se nalaze u tektonskom kontaktu sa trijaskim naslagama. Istočno od sela Striževa na lijevoj obali Drežanke, na manjoj površini otkriveni su bituminozni laporoviti krečnjaci i dolomiti.

Paleocen i Eocen Tokom paleocenu i eocenu nastavlja se taloženje, lokalno, karbonata. Do kraja eocena i ranog oligocena, taloženje na platformi se okončava regionalnim izdizanjem i taloženjem konglomerata.

Kvartar Za ove visoke planine Hercegovine vezani su morfološki oblici i sedimenti, dokumenti glacijacije u gornjem pleistocenu. Te su pojave zapažene na Čvrsnici, Čabulji i Prenju. Na primjer: na Prenju jedan cirk je na sjeverozapadu ispod vrha Otiš, drugi na sjeveroistoku, na padinama Velikog brda, a dva manja na Vjetrenim brdima. Prema ispitivanjima na Prenju glacijacija (vjerovatno virmska) je imala dvije faze (stadijala) jer u dolini Bijele preko stare fl uvijalne terase leži jedna mladja morena, dok su stadijali imali sniježnu granicu u istom području prvi na 1700 metara a drugi na 1950 metara. Glacijalno-fl uvijalna terasa ima najveću debljinu naslaga u kanjonu Neretve (60 m), jer su se tuda kretale vode sa većeg broja lednika. Od posebnog značaja su dvije jasno izražene terase, koje se osim po svom položaju, razlikuju i po tome što u višoj preovladjuju valutice gabra a u nižoj krečnjaci, a da pri tome opći sastav ostaje isti. Ove dvije terase ukazuju na dvostruko zaledjenje naših prostora. Direktna veza akumulacionih terasa sa ledenjacima može se vidjeti u doloni Doljanke gdje je sa lednika Čvrsnice i Vrana transportovan materijal.

Po svim dosadašnjim geotektonskim podjelama posebno je interesantna struktura Drežnice koja je smještena u graničnu zonu izmedju Vanjskih i Središnjih Dinarida. U ovom području izdvojene su Jablanička i Čvrsnička navlaka. Jablaničkoj navlaci pripada Prenj. U ovom dijelu ova navlaka se može pratiti u Drežnici, izmedju Prenja i Veleža te na padinama Crvnja do gatačkog polja. Kanjon Drežnice je asimetrični pravac pružanja nabora/rasjeda u smijeru jugozapada, a lociran je oko 20 km sjeverno od Mostara. Strukturni kompleks je dug 20 km, spušta se prema zapadu gdje nestaje sa površine, a na istoku se završava neretvanskim rasjedom. Otkrivene, ubrane i izrasjedane stratigrafske sekvence od srednjeg trijasa do gornje krede imaju debljinu oko 2500 m. U dubljim dijelovima su prisutne i starije stratigrafske jedinice. Kanjon Drežnice pokazuje tri strukturna elementa koji otežavaju interpretaciju

ovog područja: veću navlaku u sjevernom dijelu kanjona, rasjed koji se pruža duž strukture,

odnosno kanjona, i Neretvanski rasjed. Rasjed duž kanjona je glavna tektonska jedinica izmedju Vanjskih i Unutrašnjih Dinarida. Ovaj rasjed dovodi kredne naslage u kontakt sa trijasom u jezgri strukturnog kompleksa. Interpretira se da je ovaj rasjed nastao iz post tektonske relaksacije i da klizi u evaporite iz permo-trijasa ispod Kanjona. Starost navlake u sjevernom dijelu kanjona je vjerovatno eocen-oligocen. Strukturni kompleks kanjona Drežnica završava na Neretvanskom kosom rasjedu. Geometrija nabora i rasjeda istočno od Neretvanskog rasjeda je različita. Zbog njegovog jakog uticaja na geometriju nabora, tumači se da je u ranoj fazi razvoja ovaj rasjed bio navlaka.

Hazim HRVATOVIĆ, Zavod za geologiju Sarajevo

Rudarsko-geološki glasnik 8, 2004.

Read More

Tour de Jastrebinka

Par slika sa planinarske staze Goranci-Jastrebinka. Staza počinje Pod Jelom na oko 680 m/nm. Ukupna duljina treka je 4, 50 km u jednome pravcu, a redviđeno vrijeme je oko 1,5h. najvišti vrh Jastrebinka je na  1138 m/nm.

Read More

Proljeće u župi

Majka Priroda se budi i sa sobom donosi ovu ljepotu.

Read More